Probiotici


Šta su probiotici?

Probiotici su naučno definisani kao živi mikroorganizmi, tj. normalni činioci intestinalne mikroflore zdravih ljudi, koji, kada se uzimaju kao dodatak ishrani u dovoljnoj količini, mogu da pruže i više od jedne koristi za fukcionisanje i zdravlje organizma. Probiotici se nazivaju prirodnim „unutrašnjim isceliteljima“ zbog njihove ključne uloge za zdravlje i rad sistema organa za varenje. Probiotici su, zapravo, dobre (poželjne i delotvorne) bakterije koje omogućavaju da se održi ravnoteža između dobrih i loših organizama u gastrointestinalnom traktu. U telu čoveka živi sto biliona bakterija, a zdrav pojedinac održava ravnotežu od oko 85% dobrih i 15% loših bakterija. Kada se ovaj odnos značajno poremeti, dolazi do gastrointestinalnih problema.

Reč probiotik potiče od grčke reči "pro bos" što znači za život.

Šta rade probiotici kada ih uzimamo?

Poznato je da dopunjavanje laktobacilom, bifidobakterijom i drugim mlečnim kiselim bakteriološkim sojevima dobre flore vrši veliki uticaj na zdravlje creva. Oni sprečavaju crevna zapaljenja, ojačavajući otpornost creva i pomažu da se normalizuju problemi crevne propustljivosti. Takođe proizvode i antimikrobske materije, aktivne protiv štetnih bakterija, kvasaca i virusa. Boreći se za hranljive materije u crevu i mesto za koje će se vezati, vrše ključnu ulogu u sprečavanju razvijanja štetnih i potencijalno patogenih bakterija.

Ostale funkcije probiotika uključuju:

  • pomoć pri regulisanju crevne pokretljivosti, a samom tim i normalizaciju vremena za prolazak hrane kroz probavu;
  • proizvodnju mlečne kiseline za smanjenje crevne pH vrednosti;
  • pomoć pri varenju;
  • pomoć pri ublažavanju povremene dijareje ili konstipacije;
  • aktivno razlaganje toksičnih nusprodukata dobijenih od napada loših bakterija procesom prirodne detoksifikacije;
  • proizvodnju vitamina B i vitamina K.

Šta su prebiotici?

Prebiotici su nesvarvljiva hrana koja prolazi kroz naš sistem za varenje i deluje kao hrana za dobre bakterije i probiotike.

Prebiotici koji hrane korisne bakterije u stomaku najčešće potiču od vlakana ugljenih hidrata koji se zovu oligosaharidi. Pošto se ne vare, talože se u digestivnom traktu i podstiču razvitak korisnih bakterija i probiotika. U izvore oligosaharida spada voće, mahunaste biljke, neke vrste povrća i sve vrste žitarica.

Da li Kirkmanovi probiotici sadrže prebiotike?

Mnogi Kirkmanovi probiotici sadrže prebiotike koji deluju kao hrana za sojeve probiotika. Inulin je oligosaharid dobijen iz korena vodopije (rod kupusa). Kirkmanovi probiotici koji u sastavu sadrže inulin obezbeđuju tu prebiotičku komponentu. Pošto inulin nije dozvoljen u Posebnoj dijeti od ugljenih hidrata (SCD), nije prisutan u svim Kirkmanovim formulacijama. Neki probiotici bez inulina ili ne sadrže uopšte preobiotik, kao Pro-Bio Inulin Free™, ili sadrže mikrokristalno celulozno vlakno, koje takođe može da deluje kao prebiotik. Kada nema probiotika, onda je potrebno da se nesvarljiva vlakna potrebna da podrže probiotik i korisne organizme dobiju iz prethodno pomenutih izvora dijete.

Koji uslovi mogu da poremete ravnotežu organizama u stomaku?

Postoje brojni faktori koji doprinose da se dobre bakterije (poput Laktobacila, Bifidobakterije i Termofila) unište ili iscrpe, a u njih spadaju:

  • upotreba širokog spektra antibiotika;
  • stres;
  • toksini ili hemijske materije iz okruženja;
  • nepravilna dijeta ili manjak hranljivih materija;
  • alergije i osetljivosti na hranu;
  • nenormalna propustljivost (stomak koji curi);
  • preterani rast kvasca, bakterija ili virusa;
  • slab imuni sistem.

Poznato je da se gastrointestinalna disfunkcija razvija nakon što je telo napadnuto zbog stalnih i kumulativnih izlaganja širokom krugu uticaja. Ova izlaganja mogu poticati od unošenja različitih vrsta hrane, od nekih lekova kao što su antibiotici, hemijski zagađivači i aditivi u dijeti, izlaganja toksinima u okruženju kao što su teški metali i pesticidi i od patogenih infekcija intestinalnog trakta. Svaki od ovih faktora doprinosi nagomilavanju stresa na intestinalni trakt kao i na intestinalni imuni sistem. Proces gastrointestinalnog oporavka počinje prepoznavanjem svakog od faktora i posvećivanju pažnje svakom od njih koji doprinose lošem radu creva.

Uloga bakterija u gastrointestinalnim poremećajima

Čitav niz patogenih bakterija uključujući Klostridijum, Pseudonomu, Klebsijelu, Bekteroide, Stafilokoke, Streptokoke, Heliobakter i druge izazivaju mnoge crevne infekcije koje ugrožavaju pojedince s vremena na vreme. Za neke ljude, ovo se može pretvoriti u hronične situacije i, u pojedinim slučajevima, može postati i opasno po život.

Ključ obnavljanja i izlečenja gastrointestinalnog trakta je u otklanjanju patogenih organizama i ponovnom uspostavljanju odgovarajućih nivoa bakterija koje pospešuju zdravlje. Upotreba Laktobacila, Bifidobakterije i druge korisne flore je od velike važnosti u ovom procesu i postoji opširna dokumentacija u kliničkim istraživanjima koja se tiče uloge ovih probiotika u podržavanju i pomaganju održavanja cele crevne membrane i celokupnog zdravlja gastrointestinalnog trakta.

Antibiotici i antifungalni lekovi svakako mogu biti od velike pomoći u kontrolisanju ili iskorenjivanju loših bakterija, ali treba uzeti u obzir dva negativna aspekta ovih činilaca. Prvo, ovi lekovi mogu još više da iscrpe dobre bakterije nastanjene u intestinalnom traktu, pa tako čim se terapija završi, bude tako malo korisne flore da ponovo dođe do poremećaja. Drugo, ako se suviše često koriste, loše bakterije mogu da postanu otporne na lekove i na taj način bivaju neefikasne za naredne bakterijske infekcije. Takođe, bakterija Klostridijum dificil proizvodi zaštićene spore koje lekovi ne uništavaju. Kao rezultat toga, Klostridije se vraćaju na površinu nakon terapije.

Uloga probiotske dopune

Probiotici održavaju rast korisne crevne flore dok joj pomažu da izbaci neželjene bakterije. Kada je zdrav, stotine vrsta korisnih bakterija raste u intestinalnom traktu dužine 7,5 - 8,5 metara. Neke od ovih vrsta, kao što su Laktobacil asidofil, Laktobacil ramnos, Laktobacil kazei i Bifidobakterija bifid, spadaju u organizme koji su stalno prisutni. Ove bakterije se zakače za sluznu oblogu i prave kolonije. Ova kolonizacija im pomaže da se izbace štetni organizmi koji pokušavaju da napadnu intestinalni trakt. Kada se flora iscrpi ili je malo ima, neželjeni organizmi mogu da preuzmu ulogu, što može dovesti do brojnih gastrointestinalnih poremećaja.

Pored nastanjenih mikroorganizama, postoji i prolazna dobra flora. Ovi korisni organizmi se ne nastanjuju u stomaku, već prolaze kroz creva i vrše pozitivan uticaj na pospešivanje dobrog varenja, proizvodnju enzima ili mlečnih kiselina koje stvaraju optimalno okruženje za nastanjenu floru.

Dopunjavanje probioticima može da održi dobru floru u ravnoteži i na taj način da pospeši dobro zdravlje i zdrav gastrointestinalni trakt. Postoji više vrsta dostupnih probiotskih dodataka, od kojih neki sadrže pojedinačne vrste organizama, a neke sadrže višestruke vrste. Koja vrsta proizvoda je potrebna zavisiće od toga kako reaguje gastrointestinalni trakt osobe. Ako se štetna patogena bakterija identifikuje laboratorijskim testiranjem, može se koristiti jedinstveni soj proizvoda naročito efikasan za tu bakteriju. Ako bakterija nije identifikovana, onda će se verovatno koristiti višesojni proizvod. Za opšte gastrointestinalno održavanje najčešće se koriste višesojni proizvodi.

KIRKMANOVI probiotici

Ne prave se svi probiotici na isti način. Probiotici su živi organizmi i mora se posvetiti posebna pažnja tokom procesa proizvodnje, pakovanja, kao i uslovima skladištenja i otpremanja kako bi se obezbedio vrhunski kvalitet i potentnost. Kirkman® obezbeđuje “zlatan standard“ u probiotskoj dopuni upotrebom detaljno istraženih i klinički dokumentovanih sojeva mikroorganizama. Osim toga, Kirkman® garantuje da je marka probiotika antialergijska i ne sadrži najčešće alergene poput kaseina, glutena, soje, kukuruza, začina, boja, želatina, kikirikija, ribe i oraha. Ovo je jako važno kod probiotskih dodataka jer se osetljivost na hranu često javlja kod osoba sa gastrointestinalnim problemima. Kirkman® koristi ljuske celuloze isključivo da odstrani želatin iz proizvoda.

Kirkman® u industriji ima najstrožu proceduru za proizvodnju, pakovnje, skladištenje i otpremanje probiotika. Procedura uključuju sledeće korake za obezbeđivanje kvaliteta proizvoda:

  • svi živi sojevi kultura otpremaju se do Kirkman® na suvom ledu;
  • žive kulture se čuvaju u zamrzivačima pre upotrebe;
  • sva proizvodnja se vrši u suvoj, hladnoj sredini;
  • prostorije u kojima se pakuju u kapsule su suve;
  • proizvedene kapsule drže se u frižideru tokom laboratorijskog ispitivanja pre pakovanja;
  • pakovanje se obavlja u suvoj, hladnoj sredini;
  • zapakovane bočice spiraju se nitrogenom pre zatvaranja da bi se izbacili vazduh i vlaga iz posude koji dovode do smanjenja kvaliteta;
  • zapakovani inventar/roba se drži u zamrzivaču pre otpremanja;
  • proizvodi se otpremaju na ledu sa posebnim rasporedom otpremanja leti;
  • korisnicima se savetuje da stave proizvod u zamrzivač po prijemu;
  • značajni viškovi se koriste u formulaciji da obezbede puno dejstvo i time nadoknade za bilo koji gubitak dejstva leka tokom prenošenja;
  • test stabilnosti garantuje dejstvo do datuma utisnutog na ambalaži;
  • posebni zaštitni polimer pokriva žive kulture tako da je njihov prolaz kroz kiselu sredinu stomaka zaštićen.

Potvrda o sojevima

Sve sojeve probiotika koji se koriste u Kirkmanovim probioticima testirala je na apsolutnu identifikaciju digitalna RNK ili DNK analiza. Ovo obezbeđuje doslednost delovanja svih proizvoda i garantuje doslednu seriju.

Stabilnost kroz digestivni trakt

Svi sojevi koji se koriste u Kirkmanovim probioticima testirani su da obezbede stabilnost tokom prolaska kroz sistem za varenje. Testirani su na stabilnost i otpornost prema sledećem:

  • tolerantni na kiselinu;
  • tolerantni na žuč;
  • otporni na pepsin;
  • otporni na pankreatin.

Ova tolerantnost i stabilnost kroz digestivni trakt postiže se zaštitinim polimerom koji se pričvrsti za fosfolipidni dvosrtuki sloj ćelijske membrane, stoga sprečavajući propuštanje potencijalno štetnih kiselina i digestivnih fluida.

KIRKMANOV antialergenski faktor u probioticima

Krikmanovi probiotici su jedinstveni jer su antialergijski, što znači da ne sadrže najčešće alergene. Većina probiotskih kultura uzgaja se na medijima koja uključuju žitarice, mleko i soju. Ovo predstavlja ozbiljan problem za osobe sa posebnim osetljivostima a koje često prate gastrointestinalni problemi. Sa Kirkmanovim probioticima, ovo više nije problem. Kirkmanove formulacije probiotika ne sadrže kazein, gluten, soju, šećer, začine, boje, ribu, orahe i kikiriki. Posebno osetljive osobe bi trebalo da obrate naročitu pažnju na sastojke sa probioticima koji su najviše dostupni na tržištu, jer mnogi sadrže potencijalne alergene, najčešće kazein (iz mlečnih proizvoda) ili gluten (iz žitarica).

Kao što smo već pomenuli u ovom Uputstvu, Kirkman® u većini svojih probiotika koristi prebiotik inulin, frukto-oligosaharid (FOS) koji se dobija iz korena vodopije. Pošto inulin nije preporučljiv za osobe na SCD dijeti, Kirkman takođe nudi proizvode sa celulozom ili mikrokristalnom celulozom koja je zamena za inulin. Prebiotik služi da obezbedi supstrat na kom probiotik može da se uzgaja. Mnogi drugi probiotici dostupni na tržištu sadrže šećere, skrob, druge oblike FOS ili maltodekstrina kao prebiotike, koji sami mogu da izazovu gastrointestinalne komplikacije kod osetljivih osoba.

Većina osoba ne reaguje na inulin, a uz to on i ne utiče na nivo šećera u krvi. Za razliku od drugih oblika FOS koji se koriste u probioticima mnogih kompanija, inulin je otporan na patogene bakterije. Pošto se dobija iz vodopije, člana porodice kupusa, osetljive osobe su naročito tolerantne na njega.

Kirkman® sam testira svoje probiotike na kazein, gluten i soju. Rezultati testova su uvek dopstupni na zahtev. Ukoliko niste sigurni da li probiotik koji koristite sadrži mleko, gluten ili soju, zamolite kompaniju koja ih proizvodi da Vam dostavi rezultate testiranja na alergene. Ako testovi nisu dostupni, trebalo bi da se zabrinete.

Kako i kada uzimati probiotike?

Pitanje kako i kada uzimati probiotike je predmet velike diskusije među lekarima. Neki savetuju da se probiotici uzimaju na prazan stomak ili između obroka, dok su drugi za to da se probiotici uzimaju sa hranom. Kirkman® se konsultovao sa ekspertima iz oblasti probiotika i sa mikrobiolozima u vezi sa ovim pitanjem. Kao rezultat konsultacija, Kirkman® preporučuje uzimanje probiotika sa hranom na početku ili rano tokom obroka. Naši razlozi su sledeći:

  • Hrana štiti organizme od direktnog kontakta sa stomačnim kiselinama;
  • Hrana obezbeđuje izvor hrane za organizme;
  • Hrana obezbeđuje temperaturni zaštitni medijski sprečavajući “šok“ usled promene temperature.

Neka stanja ili upotreba nekih lekova mogu sprečavati osobe da uzimaju probiotike uz obrok. U ovim slučajevima, stručnjaci savetuju da se probiotici uzimaju između obroka sa odgvarajućom količinom vode da bi se rastvorili i što brže prošli kroz stomak.

Najčešće korišćeni sojevi probiotika

Laktobacil asidofil
Laktobacil asidofi je najprepozantljiviji i najčešće se pojavljuje od svih sojeva probiotika. Nastanjuje se u sluznici usnih membrana, tankom crevu, na rubu geniturinarnog trakta. Vrši više važnih uloga uključujući i:

  • zabranu razmnožavanja i kolonizacije neželjene flore;
  • pospešuje varenja i absorpciju hrane;
  • pomaže da se ublaži netolerancija na laktozu proizvodeći enzime laktaze;
  • proizvodi širok spektar prirodnih antimikrobskih supstanci, koje pomažu u pružanju otpora prema organizmima koji izazivaju bolest.

Laktobacil asidofil je vrlo tolerantan na digestivne kiseline i žučne soli, što ga čini veoma vitalnim (održivim) i zdravim mikroorganizmom.
Ova tolerantnost i stabilnost kroz digestivni trakt postiže se zaštitinim polimerom koji se pričvrsti za fosfolipidni dvosrtuki sloj ćelijske membrane, stoga sprečavajući propuštanje potencijalno štetnih kiselina i digestivnih fluida.

Laktobacil ramnosus
Ova vrsta je još jedan primarni stanovnik tankog creva koji ima važne uloge u unapređivanju zdravlja. Nastanjuje se i kolonizuje i time pomaže u odstranjivanju neželjene flore. Pored toga, ovaj soj se pokazao efikasnim u povećavanju nivoa imunoglobina A (IgA) za izlučivanje u sluznoj membrani creva, koji podržava imuni odgovor sluznice na potencijalno štetne bakterije.

Laktobacil GG (LGG)
Ovo je soj laktobacila jedinstven za probiotik Kulturela™ (čiji je distributer Kirkman®) i predstavlja jedan od najproučavanijih sojeva probiotika. LGG je patentiran i dostupan samo u jedinstvenom soju Kulturela™ proizvoda. Ovaj soj je bio podvrgnut mnogim kliničkim ispitivanjima i pokazalo se da je koristan u sprečavanju prekomernog rasta štetnih bakterija u crevu. Često se koristi u kombinaciji sa drugim višesojnim probioticima jer se ispostavilo da pomaže u kontrolisanju Klostridijum dificile u gastrointestinalnom traktu.

Bifidobakterija bifidum (B. bifidum)
Iako su važni za zdravlje gastrointestinalnog trakta kod odraslih, sojevi bifidobakterije su naročito bitni za blagostanje i zdravlje beba i dece. Postoje zapisi da deca koja su dojena imaju više sojeva bifidobakterija u svom digestivnom traktu nego bebe hranjene na flašicu, jer je majčino mleko bogato Bifidobakterijom.
Takođe je zabeleženo da se kod dojenih beba ređe javljaju poremećaji varenja nego kod kod dece hranjene na flašicu. Ove činjenice dokazuju da Bifidobakterija unapređuje zdravlje dece. Kako deca rastu, dolazi do promene u crevnoj flori koja uzrokuje manju koncentraciju Bifidobakterija i veći broj sojeva Laktobacila. Do perioda odrastanja, najviše ima Laktobacila, ali je Bifidobakterija i dalje prisutna i aktivno unapređuje dobro intestinalno zdravlje. Bifidobakterija bifidum je najprisutniji soj probiotika koji živi u debelom crevu i vaginalnom traktu i prikačen je za njih. Ovaj organizam vrši nekoliko bitnih fukcija koje uključuju:

  • sprečavanje kolonizovanja neželjene flore i kvasca (Candida albikans);
  • proizvodnju sirćetnih i mlečnih kiselina koje smanjuju pH (i povećavaju kiselost) creva i time stvaraju neprijatnu sredinu za neželjene organizme;
  • povećavanje proizvodnje IgA u crevnoj membrani, koja podržava imunitet sluznice.

Bifidobakterija laktis (B. laktis)
B. laktis je još jedan čest Bifido stanovnik u crevu koji je bio predmet značajnog kliničkog ispitivanja. B. laktis pomaže u odstranjivanju štetnih bakterija i takođe poboljšava prirodni imunitet crevne sluzokože. B. laktis takođe uspešno kontroliše dijareju kod dece kada se formulacije za decu dodaju mikroorganizmu.

Bifidobakterija brev (B. breve)
B. brev se takođe pokazala uspešnom u kolonizovanju mladih creva kod dece dovodeći do smanjenja neuobičajenih znakova i lakšem povećanju težine. B. brev takođe pozitivno deluje na odgovor imuniteta.

Laktobacil plantarum (L. Plantarum)
L. plantarum je vrlo održiv i dobroprijanjajući soj mlečne kiseline koji proizvodi bakterije. Ovaj soj se pokazao naročito uspešnim u odstranjivanju patogenih bakterija poput Klostridijuma. Istraživanje koje je 2007. godine u Velikoj Britaniji obavio profesor Glen Gibson na univerzitetu Riding u Berkširu podržava ove navode kod osoba sa posebnim potrebama.

Streptokok termofil (S. termofil)
S. termofil se smatra prolaznom bakterijom u crevu čoveka gde, iako se ne nastanjuje, pozitivno utiče na gastrointestinalno zdravlje proizvodnjom mlečne kiseline, koja obezbeđuje odličnu sredinu za nastanjenu floru. S. termofil takođe pospešuje varenje mlečnih proizvoda tako što proizvodi enzime laktoze. Ovaj soj nije u vezi sa drugim vrstama streptokoka koji izazivaju infekcije i bolesti. Već decenijama se bezbedno koristi u probioticima i dokazano je da predstavlja vrlo korisni soj flore. Studije o bezbednosti ovog soja probiotika su dostupne na zahtev.

Laktobacil kazei (L. kazei)
L. kazei je važan soj dobre flore koji se nastanjuje u ustima i unutar membrane tankog creva. Ima jake uticaje na oblikovanje imuniteta kao što su povećavanje broja IgA koji proizvodi ćelije, što ima bitnu ulogu u imunom odgovoru sluznice. Zabeleženo je da soj L. kazei luči peptidoglikan koji podstiče fagocitozu preko makrofaga, drugog važnog imunog odgovora.

Saharomices bulardi (S. bulardi)
S. bulardi nije probiotik u pravom smislu reči. Više se smatra nepatogenskim, nekolonizujućim sojem kvasca, u bliskoj vezi sa pekarskim i pivskim kvascima. Međutim, koristi se kao probiotik, jer je sposoban da kontroliše izvesne patogene bakterije, naročito Klostridijum dificil. Često se koristi sa opštim probiotikom, koji daje dobre rezultate.
Kirkman® ima poseban probiotik Pro-Bio Defense™ koji predstavlja kombinaciju aktivnih sojeva Pro-Bio Gold™ i S. bulardija.